Promjer otvora a pilot solenoidni ventil Izravno utječe na njegov koeficijent protoka (CV), koji kvantificira količinu tekućine koja može proći kroz ventil u određenom diferencijalu tlaka. Veći otvor omogućuje veće protok, što ga čini prikladnim za primjene koje zahtijevaju značajno kretanje tekućine, poput industrijskog hlađenja, raspodjele vode i kontrole protoka plina. Suprotno tome, manji otvor ograničava protok, što rezultira manjom propusnošću, ali nudeći veću kontrolu i preciznost u sustavima, gdje je potrebno održavanje točnih parametara protoka, poput medicinske opreme, finog kemijskog doziranja ili sustava ubrizgavanja goriva. Odabir odgovarajuće veličine otvora osigurava optimalne performanse uz izbjegavanje prekomjerne otpornosti protoka ili neučinkovitosti sustava.
Sposobnost pilot solenoidnog ventila da obrađuje različite razine tlaka značajno ovisi o njegovoj veličini otvora. Manji otvori mogu izdržati veće pritiske u ulazu, jer ograničeno otvaranje ograničava silu koja se vrši na unutarnjim komponentama, smanjujući rizik od istjecanja ili mehaničkog kvara. Zbog toga je ventili s malim obrokom idealnim za aplikacije visokog tlaka, poput kontrole pare, sustava komprimiranog zraka i hidrauličkih pokretača. Suprotno tome, veći otvori, iako omogućuju veće protok, smanjuju maksimalni kapacitet za rukovanje tlakom ventila, jer širi otvor povećava površinu izloženu silama tekućine. Kao rezultat toga, ventili s velikim postrojenjima prikladniji su za sustave niskog do umjerenog tlaka, gdje je maksimiziranje propusnosti kritičniji od zadržavanja tlaka.
Pravilno dimenzioniranje promjera otvora ključno je za održavanje učinkovitosti sustava i stabilnosti performansi. Preveliki ventili mogu dovesti do prekomjerne potrošnje energije, jer veće protok mogu zahtijevati snažnije crpke ili kompresore za održavanje ravnoteže sustava. Ventili s velikim brojem mogu biti teže kontrolirati, što dovodi do neželjenih fluktuacija u protoku ili tlaku. S druge strane, niže ventili mogu stvoriti ograničenja protoka, povećavajući nakupljanje tlaka uzvodno, što može rezultirati neučinkovitošću sustava, pregrijavanjem ili prekomjernim trošenjem komponenti sustava. Odabir odgovarajuće veličine otvora sprječava nepotrebni gubitak energije, poboljšava vrijeme odziva i povećava ukupnu pouzdanost.
Različite industrijske i komercijalne aplikacije zahtijevaju određene veličine otvora za učinkovito uravnoteženje kontrole protoka i upravljanja pritiskom. U pneumatskim i hidrauličkim sustavima ventili s malim postrojbama pružaju preciznu regulaciju tlaka, sprječavajući brze fluktuacije koje bi mogle oštetiti osjetljive komponente. Suprotno tome, ventili s velikim podvodnicima preferiraju se za aplikacije s velikim protokom, poput rashladnih sustava, prenosa rasutih tekućina, raspodjele pare i obrade plina, gdje je propusnost prioritet. Radno okruženje, fizička svojstva tekućine (poput viskoznosti ili sadržaja čestica) i potrebno vrijeme odziva na aktiviranje moraju se uzeti u obzir pri odabiru ispravne veličine otvora kako bi se osigurale optimalne performanse sustava.
Promjer otvora također utječe na pad tlaka i vrijeme odziva u tekućem sustavu. Veći otvor smanjuje pad tlaka, osiguravajući da tlak nizvodno ostane stabilan u aplikacijama s visokim protokom, što je ključno za procese koji zahtijevaju dosljedne stope isporuke tekućine. Međutim, u solenoidnim ventilima s pilotom, pretjerano velik otvor može usporiti vrijeme odziva, jer se veća volumen tekućine mora pomaknuti kako bi se aktivirala ili deaktivirala ventil u potpunosti. Suprotno tome, manji otvor omogućava brže vrijeme odziva, što ga čini idealnim za aplikacije gdje je potrebno brzo aktiviranje, kao što je to u automatiziranim upravljačkim sustavima ili ventilima za isključivanje u nuždi.